Mu ntangiriro z’imyaka ya 2000, Uwitonze Clarisse yacikirije amashuri, maze mu gihe yibazaga uko ejo he hazamera, amenya ko hari ishuri ryigisha imyuga mu Bafurere bo mu Mujyi wa Huye, maze na we ajya kugerageza amahirwe ye.
Ubwo Jenoside yakorewe Abatutsi yatangiraga muri Mata 1994, kuri Paruwasi ya Nyange yari muri Komini Kivumu, Perefegitura ya Kibuye, inama yateraniye mu ruganiriro rw’icumbi ry’umwe mu bapadiri witwa Athanase Seromba, nuko bahategurira gahunda y’ubugome butigeze bubaho mbere.
Jenerali Muhoozi Kainerugaba, imfura ya Perezida Yoweli Kaguta Museveni wa Uganda akaba ari n’Umugaba Mukuru w’Ingaboza za Uganda, yavuze ko nta mushinga wo kubaka umuhanda uzongera gutangira atawuhaye umugisha.
Mu myaka ine ishize, Madamu Jeannette Kagame yatangije ubusitani bwiswe Garden of Memory (Ubusitani bw’Urwibutso) mu Karere ka Kicukiro, hagamijwe kwibuka abazize Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994.
Jyewe ndarambiwe, ndambiwe ko mumbwira ibya ONU, birandambiye(j’en ai marre) - ni amagambo yavuzwe na Yolande Mukagasana, umwanditsi, umushakashatsi ku mateka, warokotse Jenoside yakorewe Abatutsi.
Jyewe ndarambiwe, ndambiwe ko mumbwira ibya ONU, birandambiye(j’en ai marre) - ni amagambo yavuzwe na Yolande Mukagasana, umwanditsi, umushakashatsi ku mateka, warokotse Jenoside yakorewe Abatutsi.
Mu 1950, ababyeyi b’I Sovu, ubu ni mu Karere ka Huye, babyaye umwana bamwita Jean Rumiya, maze bamurerera mu muco nyarwanda w’Ubupfura no kwanga ikibi, ugakurikira icyiza n’aho wasabwa kubitangira ikiguzi cy’ubuzima bwawe.
Hari abantu basohokera ahantu, bakaba bazi ko bari burye inkoko, bicaye mu busitani buri iruhande rwa Piscine, maze bagataha.
Perezida wa Repubulika Paul Kagame yongeye kwibutsa abantu bose ko ari umubyeyi, kandi ufite uburenganzira bwo kuruhuka, akabana n’umuryango we.
Perezida wa Repubulika Paul Kagame yagaragaje ko u Rwanda nta kintu rushobora gukora mu byo rwasabwe byo gukuraho ingamba z’ubwirinzi, niba Perezida wa Congo Felix Tshisekedi bakomeje kumureka agakora ibyo yishakiye.
Leta ya Congo yongeye kugaragaza ko gahunda yatangaje mu cyumweru gishize yo gufata abagize umutwe w’iterabwoba wa FDLR ntacyo izageraho.
Mu ntangiriro z’umwaka ushize, ubwo intambara yari igeze mu gihe cy’amahina mu baturanyi b’u Rwanda ni bwo twumvise ijambo rishya rigira riti “ikirere cy’i Goma kirafunze, nta ndege zishobora kugikoresha.”
Inteko rusange ihuriweho n’imitwe yombi, muri iki gitondo yakiriye Minisitiri w"intebe Justin Nsengiyumva, ku kiganiro kijyanye no Gushyira umuturage ku isonga, kibanze cyane ku buzima.
Depite Niyorurema Jean Rene yabajije Minisitiri w’Intebe icyo bateganya gukora kugira ngo babuze imbangukiragutabara gukomeza kwibasira ubuzima bw’abantu, baba abazitwaye, abarwayi ndetse n’abakoresha umuhanda.
Mu gihe Minisitiri w’Intebe Justin Nsengiyumva yagezaga ku nteko ishinga amategeko imitwe yombi, gahunda ya Leta yo "Gushyira umuturage ku isonga", umwe mu bari mu nteko yasabye ko ubuvuzi bwa Gakondo bwashyirwamo imbaraga, ndetse, bukaba bwanandikishwa mu murage wa UNESCO.
Minisitiri w’Intebe Dr. Justin Nsengiyumva, yabwiye Inteko Ishinga Amategeko imitwe yombi, ko abaturage batagmba kugira impungenge z’ibyiciro by’amafaranga azatangwa muri gahunda nshya y’Ubwisungane mu kwivuza, Mituweli, kuko "byakoranywe ubushishozi."
Umuyisilamu wabaye mu itsinda ry’abigize intagondwa yashimye Ubutabera u Rwanda rwamuhaye na bagenzi be bari bafunganywe nyuma yo gutahurwaho ibyaha by’iterabwoba.
Abayisilamu bo mu Rwanda bamurikiye Perezida Paul Kagame imishinga ibiri ikomeye bateganya gutangira vuba aha, ku buryo bavuga ko ari "imishinga ihesha u Rwanda ishema."
Banki Nkuru y’u Rwanda yahaye abafite inoti zakozwe hagati y’umwaka wa 2004 ndetse na 2015 igihe cy’amezi icyenda, kugira ngo babe bamaze kuzigeza ku bigo by’imari bibegereye maze bibahe inoti zizakomeza ku isoko, kuko ziriya zavuzwe zigiye kuvanwa ku isoko.
Perezida wa Repubulika Paul Kagame yabwiye abayobozi yagiriye inama bakanga kuyumva ko ’bagiye kumubona’
Perezida wa Repubulika Paul Kagame yabwiye abayobozi bari bateraniye mu mwiherero, ko hari ubutumwa bwe bwite ajya aboherereza ntibabwiteho.
Mu mikurire ye, Kansayisa Marie Grace yarebaga umubyeyi we yari asigaranye (mama), akumva ko byanze bikunze azakora mu bijyanye n’amafaranga, kuko nyina yakoraga ibijyanye n’Ubucungamari.
Minisitiri w’Ububanyi n’Amahanga w’u Rwanda Olivier Nduhungirehe yagaye itsinda ry’Abanyamulenge baturutse i Burayi na Amerika bakaza kubwira Perezida w’u Burundi Evariste Ndayishimiye ko ari umutabazi wabo, kandi nyamara ari we wamaze Abanyamulenge b’i Minembwe na Uvira by’umwihariko.
Mu mpera y’imyaka ya za 1980, Mukeshimana Madeleine yavutse ari umwana w’imfura mu Karere ka Kicukiro, umujyi wa Kigali, maze amashuri abanza ayigira Nyanza ya Kicukiro hafi y’iwabo.
Inama y’Abaminisitiri kuri uyu wa Gatatu, 4 Werurwe, yemeje amasezerano hagati ya Leta y’u Rwanda na Bauhaus International yo kunoza imiturire.
Inama y’Abaminisitiri yatije ikigo cy’Ubucuruzi Planner Corretora de Valores SA ubutaka bwa Leta kugira ngo gikorereho urganda rw’inyama z’inka mu rwuri rw’i Gako mu karere ka Bugesera.
U Rwanda rurasanga ibihano Amerika yafatiye Ingabo z’u Rwanda bizagira ingaruka ku ntambwe y’amahoro yari itegerejwe mu masezerano ya Washington, kuko bitiza umurindi Leta ya Congo wo gukomeza intambara.
U Rwanda rwamaganye ibihano Amerika yafatiye bamwe mu bayobozi b’Ingabo z’u Rwanda, ruvuga ko harimo kubogama no kwirengagiza ukuri.
Umutwe wa AFC/M23 wemeje urupfu rw’umuvugizi wawo wa gisirikare Col. Willy Ngoma rwavuzwe mu minsi yashize ariko amakuru yizewe akaba atari yarigeze atangazwa.
Intambara yarose hagati ya Iran na Amerika ifatanyije n’umukunzi wayo wo mu mbere Isiraheli kuva mu gitondo cyo kuri uyu wa Gatandatu, 28 Gashyantare.